Kako je građanima sve važnija ekološka odgovornost kompanija, tako raste i lažno predstavljanje kompanija koje prenaglašava aktivnosti u smeru zaštite životne sredine.
Greenwashing postaje sve sofisticiraniji, organizacija Planet Tracker je u svom izveštaju još 2023. upozorila da postoji šest vrsta greenwashinga koje kompanije danas najčešće upotrebljavaju.
U izveštaju pod nazivom „Greenwashing Hydra“, Planet Tracker koristi metaforu hidre iz grčke mitologije: ako se jedan oblik greenwashinga “odseče”, često se pojave dve nove strategije, što komplikuje identifikaciju i regulisanje ove prakse.
Greencrowding – Skrivanje u gomili
Greencrowding opisuje taktiku kada kompanije pristupaju velikim partnerstvima ili inicijativama za održivost, ne bi li se “sakrile u gomili” i izbegle individualnu kritiku.
Umesto da preduzimaju značajne promene, oslanjaju se na svoje prisustvo u grupama kako bi delovale kao deo rešenja, dok zapravo nastavljaju sa štetnim praksama.
Greenlighting – Isticanje jednog “zelenog” detalja
Greenlighting fokusira pažnju javnosti na jedan pozitivan ili “ekološki prihvatljiv” aspekt proizvoda ili usluge, često minoran, dok se skreće pažnja sa većih, štetnih aktivnosti kompanije.
Ovo može biti reklamna kampanja o sadnji drveća ili “zelenom” proizvodu, dok ostatak poslovanja ostaje izuzetno zagađujući.
Greenshifting – Prebacivanje odgovornosti na potrošače
Kod greenshiftinga, kompanije impliciraju da je potrošač odgovoran za probleme koje one zapravo uzrokuju.
Primer je kada kompanija istakne koliko je “odgovorno postupanje” potrošača važno, dok sama smanjuje svoju ekološku odgovornost i prebacuje teret na krajnjeg korisnika.
Greenlabelling – Lažno “zeleno” označavanje
Greenlabelling je verovatno najpoznatiji oblik greenwashinga. Kompanije koriste termine kao što su ekološki, prirodno, neutralno za klimu, bez stvarnog dokaza ili sagledavanja šire slike uticaja.
Takve etikete često dovode potrošače u zabludu, jer ciljna tvrdnja može biti tačna samo za vrlo uski segment poslovanja.
Greenrinsing – Odlaganje klimatskih ciljeva
Greenrinsing je nova forma greenwashinga, kad kompanije postave ambiciozne net zero ciljeve da privuku investitore, da bi ih kasnije „isprali“, odnosno tiho napustili.
Ovo stvara lažan utisak napretka i omogućava kompanijama da izgleda kao da postepeno ostvaruju zelene ambicije, dok zapravo izbegavaju odgovornost za konkretna dela.
Reč je o sofisticiranoj formi greenwashinga, često viđenoj kod fosilnih kompanija koje odlažu klimatske ciljeve ili kompanija iz FMCG industrije koje menjaju svoje ciljeve za reciklažu.
Na taj način kompanije se predstavljaju u javnosti kao zelene, a istovremeno skidaju sa sebe odgovornost.
Greenhushing – Tišina o stvarnim naporima
Za razliku od ostalih oblika, greenhushing se događa kada kompanije namerno ne izveštavaju o svojim stvarnim ekološkim projektima ili održivim rezultatima.
Cilj je da izbegnu dodatnu analizu, pritisak ili moguće optužbe za greenwashing, čak i kada su njihove akcije zaista korisne. Ovaj pristup paradoksalno šteti transparentnosti i teško je detektovati jer podaci jednostavno nisu javno dostupni.
