Dok se Evropska unija priprema za dugo očekivani Zakon o cirkularnoj ekonomiji, novi izveštaj organizacije Zero Waste Europe poziva na odlučnije, sistemske mere za rešavanje potrošnje materijala u EU.
Izveštaj ističe da trenutne politike nisu dovoljne da smanje apsolutne nivoe upotrebe resursa, što predstavlja ozbiljan propust koji ugrožava stratešku autonomiju EU.
Tereza Mersen, službenica za politiku otpada i resursa, izjavila je da smanjenje uticaja na životnu sredinu ne zahteva samo efikasniju upotrebu resursa, već i fundamentalnu promenu u brzini njihove potrošnje.
– Neuspeh u potpunom internalizovanju eksternih troškova, kao što su degradacija životne sredine i emisije ugljen-dioksida, održava tržište naklonjeno primarnim sirovinama, čime se smanjuje konkurentnost sekundarnih materijala i cirkularnih poslovnih modela.
Oporezivanje šireg spektra zagađivača
Izveštaj nudi plan kako EU može internalizovati ove troškove i preoblikovati ekonomske podsticaje. Iako predstavlja tri alternative, najhitnija preporuka je proširenje opsega Sistema za trgovinu emisijama (ETS) i Mehanizam prekograničnog usklađivanja (cene) ugljenika (CBAM) kako bi obuhvatili proizvode nižeg nivoa prerade i organske hemikalije.
Dugoročno, izveštaj preporučuje i oporezivanje šireg spektra zagađivača, kao i uvođenje prilagođavanja poreza na granicama radi odražavanja stvarnih ekoloških posledica proizvoda iz uvoza.
Ključna preporuka je prelazak na sistem oporezivanja koji cilja na upotrebu resursa i zagađenje, umesto sadašnjeg modela koji se dominantno oslanja na poreze na rad.
Izveštaj predlaže da se dodatni prihodi koji bi proizašli iz ovih mera investiraju u projekte koji ne samo da smanjuju emisije ugljen-dioksida u proizvodnji, već i potrošnju primarnih resursa, kroz prošireni EU Fond za inovacije.
Stopa korišćenja cirkularnih materijala
Za podršku ovoj tranziciji, izveštaj poziva EU da revidira indikator „Stopa korišćenja cirkularnih materijala“ (CMUR) kao merilo napretka u cirkularnoj ekonomiji.
– Ove promene neophodne su kako bi Evropa postala otpornija na izazove u oblasti resursa i očuvala integritet životne sredine – dodaje Mersen: – Na kraju, moramo imati na umu da je strateška upotreba resursa direktno povezana sa dugoročnom konkurentnošću EU i međugeneracijskom pravednošću, omogućavajući budućim generacijama kvalitetan život unutar granica planete. Naše preporuke predstavljaju temelj za ostvarenje ovog cilja.
Pored ekonomskih instrumenata, izveštaj naglašava i potrebu za ciljanom političkom podrškom radi povećanja upotrebe visokokvalitetnog recikliranja i dostupnosti sekundarnih sirovina.
Takođe predlaže da EU istraži mogućnosti strateške saradnje sa trećim zemljama kako bi se ojačali sistemi upravljanja otpadom u inostranstvu i osigurao pristup ključnim sirovinama.
