Kompanije sve ređe koriste akronim ESG, jer politika, regulativa i strah od optužbi za „greenwashing“ potiskuju teme životne sredine, društvene odgovornosti i korporativnog upravljanja iz fokusa, prenosi portal Eco-Business.
Kako se navodi, upotreba akronima ESG (eng. Environmental, Social, and Governance – životna sredina, društvena odgovornost i upravljanje) i srodnih izraza poput „životna sredina“, „klima“, „upravljanje“, „društveno“, „različitost“ i „inkluzija“ dostigla je vrhunac 2021. godine, a zatim je značajno opala. Posebno ubrzan pad zabeležen je prošle godine.
Studija analitičke kompanije GlobalData zasnovana je na analizi javnih korporativnih dokumenata – godišnjih izveštaja, transkripata sa finansijskih sastanaka, govora izvršnih direktora i prezentacija za investitore – iz 72.536 kompanija iz 20 industrija u azijsko-pacifičkom regionu, Evropi i Severnoj Americi u poslednjih osam godina.
Istraživanje je pokazalo da je broj ESG referenci eksponencijalno rastao između 2017. i 2021. godine, prve godine nakon izbijanja pandemije COVID-19, ali da su teme ESG-a od tada postepeno gubile značaj, pri čemu je najveći pad zabeležen u azijsko-pacifičkom regionu tokom 2024.
„S“ posebno problematično
Termin „ESG“ prvi put se pojavio 2004. godine u izveštaju Ujedinjenih nacija pod nazivom Who Cares Wins. Širu popularnost stekao je zahvaljujući godišnjim pismima Larija Finka, predsednika investicione kompanije BlackRock, koji je ESG investiranje promovisao kao ključno za dugoročnu poslovnu vrednost.
Međutim, Fink je 2023. prestao da koristi ovaj izraz, ocenjujući da je previše politizovan. Posebno je „S“ u ESG-u postalo kontroverzno, zbog čega su multinacionalne kompanije poput Amazona, Boinga, Fejsbuka i Diznija počele da ukidaju ili ublažavaju programe posvećene različitosti, jednakosti i inkluziji pod pritiskom konzervativnih grupa.
David Ko, direktor za Aziju u PR firmi Ruder Finn Interactive, ističe da su kompanije sve opreznije u korišćenju ESG termina zbog političkog protivljenja ESG-u, naročito u Sjedinjenim Američkim Državama, odakle se ovaj trend proširio i na druge regione.
– Kompanije smanjuju direktne reference na ESG kako bi izbegle kontroverze – kaže Ko dodajući da je lično savetovao klijente da ne koriste ESG termine u komunikaciji iz ovog razloga.
„Greenhushing“ iz straha od „greenwashing-a“
Pored politizacije, složena i neizvesna regulativa – uključujući nova pravila o klimatskim izveštajima – takođe utiče na smanjenje ESG komunikacije. Mnoge kompanije pribegavaju strategiji „greenhushinga“, odnosno namernog prikrivanja ESG inicijativa kako bi izbegle optužbe za „greenwashing“.
Analiza konsultantske kuće RepRisk pokazuje da je broj prijavljenih slučajeva „greenwashinga“ 2024. prvi put u šest godina opao, što je u skladu sa trendom smanjenja ESG referenci.
Umesto ESG-a „odgovorno poslovanje“
Umesto ESG-a, kompanije sve češće koriste termine poput „odgovorno poslovanje“, kako bi izbegle negativne konotacije, dodaje Ko.
Međutim, napominje da promena terminologije ne znači da su kompanije prestale sa sprovođenjem održivih programa – već ih samo ređe pominju ili ih komuniciraju na drugačiji način.
Finansiranje energetske tranzicije
Iako se može činiti da je ESG izgubio značaj, trendovi nisu nestali – samo su preoblikovani pod drugačijim terminima. U Aziji, na primer, sve veći značaj dobija „transition finance“ (finansiranje energetske tranzicije), pri čemu je japanska vlada nedavno izdala obveznice vredne 11 milijardi dolara za podršku tranziciji ka održivoj ekonomiji.
Globalno ESG-investiranje i dalje raste, sa predviđenim godišnjim rastom od oko 18% do 2030. godine.
Iain Tvajn, partner u konsultantskoj firmi FGS Global za Singapur i Jugoistočnu Aziju, smatra da ESG nije nestao, već se mora ponovo pozicionirati kako bi kompanije mogle otvorenije da govore o njemu.
– ESG je stigao sa velikim očekivanjima. Podaci su pokazali njegovu vrednost, a mediji su podsticali kompanije da aktivno komuniciraju u ovom prostoru. Međutim, kada se politika promenila i ESG je postao svuda prisutan, tržište i investitori izgubili su interes za detaljne ESG informacije – objašnjava Tvajn i dodaje: – ESG je nekada dobijao pažnju, sada mora da je zasluži.
Paralele sa padom popularnosti biljne hrane
Pad popularnosti ESG-a u poslovnim krugovima podseća na krah tržišta biljne hrane, ističe Tim Hil, direktor u kompaniji GlobalData.
Tržište biljne hrane brzo je raslo tokom pandemije, jer su potrošači tražili zdravije i održivije prehrambene opcije. Međutim, nakon prvobitnog entuzijazma, tržište je opalo zbog skepse potrošača, visoke cene i konkurencije.
– Biljna hrana nije uspela da postane jeftinija od proizvoda životinjskog porekla. Takođe, mnogi potrošači nisu nastavili da je kupuju nakon prvog probanja. Uz to, mediji su počeli da izveštavaju o zdravstvenim rizicima ultraprerađenih proizvoda, što je uključivalo i većinu biljnih alternativa mesu – navodi Hil.
Sličan trend zabeležen je i u sektoru obnovljivih izvora energije – prinosi na investicije u OIE dostigli su vrhunac 2021. godine, ali su od 2022. godine lošije prošli u poređenju sa investicijama u naftu i gas.
