Globalna proizvodnja komunalnog otpada već iznosi 2,56 milijardi tona godišnje, a do 2050. se očekuje rast na 3,86 milijardi tona, što predstavlja povećanje od 50%, upozorava novi izveštaj Svetske banke „What a Waste 3.0“.
Najbrži rast predviđa se u Sub-Saharskoj Africi (124%) i Južnoj Aziji (99%).
Danas oko 30% otpada širom sveta ili nije prikupljeno ili se odlaže na otvorenim deponijama, što ugrožava lokalne ekonomije, javno zdravlje i životnu sredinu, ističe se u izveštaju.
Većina otpada u zemljama niskog prihoda sastoji se od hrane i baštenskog otpada, dok u zemljama visokog prihoda dominiraju reciklabilni materijali, tekstil i elektronski otpad, navodi se.
Plastika čini oko 12,5% komunalnog otpada, a jednokratna plastika približno 65% od ukupne plastike.
Bogate zemlje prikupljaju skoro sve svoje smeće
Stopa prikupljanja otpada pokazuje velike razlike: visoko i srednje razvijene zemlje prikupljaju skoro sve svoje smeće, dok zemlje niskog i nižeg srednjeg prihoda prikupljaju samo 28%, odnosno 61%.
U zemljama niskog prihoda gotovo sav otpad se ili ne prikuplja ili se odlaže na divlje deponije.
Globalni trošak upravljanja komunalnim otpadom već prelazi 250 milijardi dolara godišnje, a očekuje se da poraste na 426 milijardi dolara do 2050. godine, ukoliko se nastave postojeće prakse.
Za zemlje niskog i nižeg srednjeg prihoda, uspostavljanje osnovnih sistema prikupljanja i upravljanja otpadom moglo bi zahtevati između 0,3% i 0,8% BDP-a, ističu autori.
Izveštaj, kreiran na osnovu javno dostupnih podataka iz 217 zemalja i ekonomija i 262 grada, naglašava da pravilno upravljanje otpadom nije samo lokalni problem, već globalni izazov sa uticajem na klimatske promene, zagađenje i korišćenje prirodnih resursa.
