Amazonija je tokom 2024. godine pretrpela najtežu sezonu šumskih požara u poslednje dve decenije, pokazuje istraživanje Zajedničkog istraživačkog centra Evropske komisije (JRC).
Prema procenama, požari su oslobodili oko 791 milion tona ugljen-dioksida (CO₂) – količinu koja odgovara godišnjim emisijama Nemačke i čak sedam puta veću od proseka prethodne dve godine.
Studija, objavljena u časopisu Biogeosciences, otkriva da je 3,3 miliona hektara amazonske šume bilo zahvaćeno požarima tokom 2024. godine.
Reč je o površini većoj od Belgije, što čini 0,7% preostale netaknute šume Amazona. To je devet puta više od proseka u proteklih dvadeset godina i najveći udeo izgorele šume od 2021, upozorava JRC.
Amazonija bi mogla da postane savana
Naučnici upozoravaju da su rekordni požari rezultat kombinacije ekstremne suše izazvane globalnim zagrevanjem, fragmentacije šuma i neodrživog upravljanja zemljištem, što vodi ka ozbiljnoj degradaciji ekosistema.
Ovi faktori ugrožavaju otpornost Amazonije i približavaju ga tački preokreta posle koje bi šuma mogla da se pretvori u savanu, ističu.
Potreba za koordinisanim merama
Autori studije pozivaju na hitnu i koordinisanu akciju kako bi se sprečilo dalje uništavanje šume – uključujući smanjenje upotrebe vatre u poljoprivredi, strožu primenu zakona i podršku lokalnim i domorodačkim zajednicama koje čuvaju šumske resurse.
Takođe se naglašava važnost jačanja međunarodnih mehanizama finansiranja borbe protiv klimatskih promena, koji bi obuhvatili i degradaciju šuma, a ne samo deforestaciju.
Brazil i Bolivija najteže pogođeni
Najviše požara zabeleženo je u Brazilu (50%) i Boliviji (42%), dok su Venecuela (4,9%) i Peru (1,5%) imali manji, ali značajan udeo.
U Boliviji su požari pogodili više od 9% preostale netaknute šume, što je ogroman udarac za regiju poznatu po svojoj biološkoj raznolikosti i ulozi u skladištenju ugljenika.
„Nevidljiva“ degradacija šuma
Za razliku od potpunog krčenja šuma, požarima izazvana degradacija često nije vidljiva iz satelita i ne vodi potpunom nestanku šume, ali značajno smanjuje njenu biomasu i ekološke funkcije, upozoravaju naučnici.
Takve površine obično nisu uključene u nacionalne bilanse emisija, što znači da njihov uticaj na klimu ostaje potcenjen.
Evropska podrška Amazoniji
Istraživanje je deo šire saradnje Evropske unije sa zemljama Latinske Amerike u okviru programa Amazonia+, koji ima za cilj da pomogne državama Amazonskog basena u smanjenju emisija ugljenika, suzbijanju deforestacije i zaštiti biodiverziteta.
