Saradnjom privrede i države do cirkularne ekonomije i zelenih investicija u Srbiji
Saradnjom privrede i države do cirkularne ekonomije i zelenih investicija u Srbiji

Ministarstvo  za zaštitu životne sredine, u saradnji sa Privrednom komorom Srbije, maksimalno će uključiti poslovnu zajednicu u kreiranje regulatornog okvira, realizaciju projekata i proces evrointegracija, kako bi kompanije imale što podsticajnije uslove za prelazak na zelenu ekonomiju, dogovoreno je na zajedničkom sastanku predsednika Privredne komore Srbije Marka Čadeža i nove ministarke Irene Vujović.   Operativni tim Komore i Ministarstava, čije…

I Beograd ima restoran posvećen smanjenju otpada – može li Vegessence da bude inspiracija srpskim ugostiteljima
I Beograd ima restoran posvećen smanjenju otpada – može li Vegessence da bude inspiracija srpskim ugostiteljima

Kada je prošle godine u Beogradu otvoren Vegessence, restoran sa biljnom ishranom posvećen smanjenju otpada, bila je to velika pobeda za njegove vlasnike koji su želeli da svoj biznis povežu sa zaštitom životne sredine. Na putu kojim koračaju godinu i po dana, prepreka nije manjkalo, ali ni odlučnosti da život sa manje otpada približe stanovnicima srpske prestonice. Oni nisu imali…

Najviše otpada u Srbiji stvaraju rudarstvo, energetika i građevinska industrija
Najviše otpada u Srbiji stvaraju rudarstvo, energetika i građevinska industrija

Najperspektivniji sektori za primenu modela cirkularne ekonomije u Srbiji su poljoprivreda, prerađivačka industrija, proizvodnja elektronskih uređaja i ambalaže, pokazuje analiza Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED) i Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ), prenosi časopis Biznis i finansije. Svake godine u Srbiji se generiše 12 miliona tona otpada, od čega 10 miliona tona čini otpad od rudarstva, energetike i…

Da li spora moda može da zaživi u Srbiji – dizajneri otkrivaju tamnu stranu tekstilne industrije
Da li spora moda može da zaživi u Srbiji – dizajneri otkrivaju tamnu stranu tekstilne industrije

Kupi jeftinu majicu, nosi je kratko, baci, pa kupi drugu – i tako u krug. Brza moda, koja podrazumeva jeftinu i masovnu proizvodnju i brzo smenjivanje trendova, obeležila je prvu deceniju 21. veka. U drugoj deceniji, zbog sve jačih glasova o štetnom uticaju modne industrije, čak i predstavnici brze mode, poput H&M i Zare, uvode pojedine ekološke akcije poput korišćenja…