Velike kompanije u Srbiji protiv depozitnog sistema

Pre nepuna dva meseca, ministar za zaštitu životne sredine Goran Trivan otkrio je da je u toku izrada studije o depozitnom sistemu koji podrazumeva da se PET ambalaža vrati u radnju i za nju se dobije određena nadoknada. Danas, sa okruglog stola u Privrednoj komori Srbije stiže nedvosmislena poruka da je depozitni sistem skup, a da ne bi rešio probleme ambalažnog otpada.

Skup su organizovali Udruženje za ambalažu i zaštitu životne sredine SEPEN i PKS kako bi predstavili zaključke nedavno završene studije o ambalažnom otpadu u Srbiji. Uvođenje depozitnog sistema u upravljanju ambalažnim otpadom koštalo bi građane Srbije 1,1 milijardu evra, a unapredilo bi se prikupljanje otpada za samo 10 odsto, istakli su učesnici.

Zaključak skupa je da je neophodno unaprediti postojeći sistem upravljanja ambalažnim otpadom i to ulaganjem u sistem produžene odgovornosti proizvođača. Potrebna ulaganja u taj sistem su 200 miliona evra u narednih 10 godina. Očekuje se da bi se tako obezbedilo prikupljanje 64 odsto ambalažnog otpada, dok je trenutni cilj u EU 65 odsto.

S druge, strane, ukoliko bi se uveo depozitni sistem, neophodno bi bilo izdvojiti 1,1 milijardu evra, a očekivani rezultat je 75 odsto prikupljenog ambalažnog otpada.

Kao razlog protiv depozitnog sistema, navedeno je da su u zemljama gde je on uveden, maloprodajne cene za određene proizvode „skočile“ za 30 odsto. Takođe, istaknuto je da je udeo ambalažnog otpada u ukupnom otpadu u Srbiji oko 14 odsto. Od toga, samo jedan deo je ambalaža koja bi bila obuhvaćena depozitnim sistemom. Za prikupljanje i reciklažu ostalih tipova ambalaže, potrebne su dodatne investicije, kažu učesnici.

Članovi Udruženja Sepen su, između ostalih, Coca-Cola HBC, Knjaz Miloš, Udruženje pivara Srbije, Japan Tobacco International, Ball Packaging Europe, Pepsico, Jafa Crvenka, Tetrapak.

Leave a comment