Potrošači ne kupuju polovne proizvode jer se plaše da su nekvalitetni i nebezbedni

Tek svaki četvrti potrošač bi kupio „nepravilno“ voće i povrće, svaki treći je spreman da kupi polovnu odeću, a samo 22% bi kupilo polovan bicikl ili trotinet.

Ovo su rezultati istraživanja Britanskog instituta za standarde (BSI) koje pokazuje da strahovi u vezi sa higijenom i kvalitetom ponovo korišćenih ili popravljenih proizvoda koče globalne napore da se pređe na cirkularnu ekonomiju i smanje uticaji potrošnje na planetu.

Istraživanje takođe ukazuje na zabrinutost potrošača u vezi sa bezbednošću i pouzdanošću kao ključnim preprekama usvajanju cirkularnih praksi među potrošačima, uprkos širokoj svesti o ekološkim prednostima zadržavanja proizvoda u upotrebi umesto njihovog odbacivanja.

Izgradnja poverenja u cirkularnu ekonomiju

Kako se navodi u saopštenju, 76% ljudi širom sveta prepoznaje da njihovo ponašanje i odluke o kupovini doprinose cirkularnosti. Ali, udeo ponovo upotrebljenih materijala u globalnoj ekonomiji opao je sa 7,2% na 6,9% u poslednjih nekoliko godina, prema podacima The Circularity Gap Report.

BSI-jevo istraživanje Global Circularity 2025, pod nazivom „Prelomna tačka: Izgradnja poverenja u cirkularnu ekonomiju“, razvijeno u saradnji sa stručnjacima sa Univerziteta u Kembridžu (Cambridge Institute for Sustainability Leadership – CISL), identifikuje kako izgradnja poverenja u kvalitet i pouzdanost može podstaći potrošače da usvoje cirkularna ponašanja.

Trećina kaže da bi razmotrila kupovinu polovne tehnologije

Istraživanje je tražilo od ljudi da ocene sebe na skali usvajanja deset cirkularnih ponašanja, uključujući reciklažu, ponovnu upotrebu ambalaže ili kupovinu polovnih proizvoda.

Više od polovine ispitanika (53%) identifikovalo je sebe kao usvajače cirkularnih ponašanja. Ipak, podaci ukazuju na jaz između percepcije i stvarnosti.

Samo trećina kaže da bi razmotrila kupovinu polovne tehnologije (33%) ili odabir prehrambenih proizvoda u recikliranoj ambalaži umesto u običnoj (31%).

Tri ključne brige podstiču ovaj jaz između percepcije i stvarnosti: nedostatak poverenja u kvalitet (56%), bezbednost (51%) i pouzdanost (49%).

– Prevazilaženje ovih barijera poverenja je ključno za razbijanje ukorenjene inercije linearnog modela potrošnje: kupi novo, kratko koristi, lako odbaci – navodi se u saopštenju.

Tek svaki četvrti bi kupio „nepravilno“ voće i povrće

Dok 67% ljudi globalno navodi ekološke koristi kao jedan od tri glavna motiva za usvajanje cirkularnih ponašanja, to se ne pretvara u akciju.

Potrošači ostaju oprezni: samo 29% kaže da bi kupilo polovni ili obnovljeni nameštaj.

Samo 25% je spremno da kupi „nepravilno“ voće i povrće.

Svaki treći (35%) je spreman da kupi polovnu odeću, ali samo 22% bi kupilo polovan bicikl ili trotinet.

Nedostatak poverenja u tvrdnje o održivosti predstavlja barijeru za kupovinu cirkularnih proizvoda za trećinu ljudi (32%), ali 59% kaže da bi prepoznatljiva oznaka koja podržava tvrdnje povećala poverenje.

Savet kompanijama: Uverite potrošače da su cirkularne opcije jednako pouzdane

Suzan Tejlor Martin, izvršna direktorka BSI, rekla je da cirkularna ekonomija predstavlja ogromnu priliku i za ljude i za planetu, omogućavajući nam da zaštitimo prirodne resurse i ostvarimo ekonomske koristi.

– Ipak, poverenje ostaje ključna prepreka za njeno usvajanje. Dok potrošači rutinski vagaju cenu i kvalitet prilikom kupovine, ponovo korišćeni, popravljeni ili reciklirani proizvodi otvaraju nova pitanja u vezi sa kvalitetom, bezbednošću i pouzdanošću. Da bi cirkularnost uspela, preduzeća moraju ići dalje od pukih poruka o održivosti i ojačati ih demonstriranjem prave vrednosti, trajnosti i pouzdanosti, uveravajući potrošače da su cirkularne opcije jednako pouzdane kao tradicionalni proizvodi – istakla je.

Lindzi Huper, izvršna direktorka Instituta za liderstvo u održivosti Univerziteta u Kembridžu, rekla je da prelazak na cirkularnu ekonomiju zavisi od poverenja i kredibiliteta.

Potrebni su nam cirkularni proizvodi i usluge sa potpuno ugrađenim kvalitetom, bezbednošću i pouzdanošću, a organizacije koje odlučno uvedu ta rešenja omogućiće ekonomsku transformaciju dok otključavaju obilje prilika.