Uskršnje ostrvo oduvek intrigira naučnu javnost, a nova studija naučnika sa Kolumbija klimatske škole (Columbia Climate School) pokazuje da je dugotrajna suša, a ne društveni „kolaps“ izazvan prekomernom eksploatacijom prirode, obeležila istoriju Rapa Nuija (Uskršnjeg ostrva) od sredine 16. veka.
Istraživači su analizirali sedimente iz dva retka izvora slatke vode na ostrvu – močvare Rano Aroi i kraterskog jezera Rano Kao. Proučavanjem izotopskog sastava vodonika u voskovima biljnih listova sačuvanih u sedimentima, rekonstruisali su 800 godina padavina.
Rezultati pokazuju da je oko 1550. godine došlo do naglog i dugotrajnog pada količine kiše, za oko 600 do 800 milimetara godišnje u odnosu na prethodna tri veka, a sušni period trajao je više od jednog veka, navodi Kolumbija klimatska škola.
Autori navode da je ova klimatska promena vremenski poklopljena sa značajnim društvenim transformacijama na ostrvu – smanjenjem gradnje ceremonijalnih platformi (ahu), jačanjem značaja jezera Rano Kao kao ritualnog mesta i uspostavljanjem novog oblika društvene hijerarhije poznatog kao „Tangata Manu“, u kojem se status sticao kroz takmičenje, a ne nasleđem.
Kako je nestalo Uskršnje ostrvo
Nalazi dovode u pitanje dugo dominantnu „ekocid“ teoriju prema kojoj su stanovnici ostrva sopstvenom sečom šuma izazvali ekološku i društvenu propast pre dolaska Evropljana u 18. veku.
Iako je deforestacija bila značajna, sve više istraživanja pokazuje da nema čvrstih dokaza o demografskom kolapsu pre kontakta sa Evropljanima.
Nova studija sugeriše da su zajednice Rapa Nuija bile suočene sa ozbiljnim klimatskim stresom, ali i da su pokazale otpornost i sposobnost prilagođavanja.
Naučnici ističu da cilj istraživanja nije stvaranje nove „parabole“ za savremeni svet, već nijansiranije razumevanje veze između klime i društvenih promena.
U narednoj fazi planiraju da analiziraju znatno duži, oko 50.000 godina star zapis iz sedimenata, kako bi bolje razumeli promene atmosferske cirkulacije u jugoistočnom Pacifiku – regionu koji je i dalje slabo zastupljen u klimatskim modelima.
