Klimatske promene, gubitak biodiverziteta, degradacija zemljišta, desertifikacija i zagađenje već uzimaju ogroman danak – godišnje koštaju bilione dolara i uzrokuju prerane smrti miliona ljudi, upozorava najnoviji izveštaj UN o globalnom stanju životne sredine, Global Environment Outlook, Sedmo izdanje (GEO-7).
Izveštaj, koji je pripremilo 287 stručnjaka iz 82 zemlje, najsveobuhvatnija je procena globalne životne sredine ikada napravljena, saopštio je UN.
Autori ukazuju da transformacija pet ključnih sistema – ekonomije i finansija, materijala i otpada, energije, prehrambenih sistema i životne sredine – može doneti globalne makroekonomske dobitke od najmanje 20 triliona dolara godišnje do 2070. godine.
Ključne projekcije i koristi transformacije
Do 2050. godine može se sprečiti 9 miliona preranih smrti, između ostalog smanjenjem zagađenja vazduha.
Gotovo 200 miliona ljudi bi moglo biti izvučeno iz pothranjenosti, a preko 100 miliona iz ekstremnog siromaštva.
Investicije u neto-nultu emisiju do 2050. godine iznose oko 8 triliona dolara godišnje, ali cena neaktivnosti je znatno veća.
Dugoročno, globalni BDP mogao bi porasti do 100 triliona dolara godišnje ako se sprovedu preporučene transformacije.
Preporučene mere po sektorima
Ekonomija i finansije: prelazak sa BDP-a na indikatore koji uključuju ljudski i prirodni kapital, korekcija cena eksternalija, ukidanje štetnih subvencija.
Materijali i otpad: cirkularni dizajn proizvoda, investicije u regenerativne modele poslovanja, promene potrošačkih navika.
Energija: dekarbonizacija snabdevanja energijom, povećanje energetske efikasnosti, borba protiv energetske siromaštva.
Prehrambeni sistemi: prelazak na zdrave i održive dijete, smanjenje gubitka hrane i otpada.
Životna sredina: očuvanje i obnova biodiverziteta, klimatske strategije i rešenja zasnovana na prirodi.
Šteta od zagađenja vazduha
UN iznosi i alarmantne podatke o trenutnom stanju:
Emisije gasova staklene bašte rastu 1,5% godišnje od 1990, dostigavši novi rekord 2024.
20–40% kopnenih površina je degradirano, što pogađa više od 3 milijarde ljudi.
Svake godine zagađenje dovodi do 9 miliona smrti, a samo šteta od zagađenja vazduha košta oko 8,1 trilion dolara, što je 6,1% globalnog BDP-a.
Nastavak trenutnih razvojnih modela mogao bi do kraja veka smanjiti globalni BDP za 20%.
