Nakon Kine, i Malezija poručuje da ne želi da bude kanta za smeće razvijenim zemljama.

Zvaničnici ove zemlje u jugoistočnoj Aziji istakli su da će vratiti 3000 tona zagađenog plastičnog otpada državama među kojima su SAD, Kanada i Saudijska Arabija.

Ministarka zaštite životne sredine Jeo Bi Jin rekala je da će Malezija vratiti isporuke zagađenog plastičnog otpada koje uključuje plastiku lošeg kvaliteta, kao i onu koja nije podložna recikliranju. Time, kako kaže, želi da izbegne da Malezija bude deponija na kojoj će ostatak sveta ostavljati otpad.

Krajem 2017, Kina, koja je dugo bila svetski centar za recikliranje otpada, donela je zabranu uvoza plastičnog otpada. Druge zemlje u ovom delu sveta, poput Malezije, Vijetnama, Tajlanda, Indonezije tada su postale pretrpane otpadom. Kako sada ističu malezijski zvaničnici, njihovi stanovnici su prinuđeni da udišu vazduh lošeg kvaliteta zbog otvorenog spaljivanja plastike što vodi i do drugih zdravstvenih rizika, zagađenja reka, ilegalnih deponija.

Situacija nije bolja ni u drugim zemljama. Filipini su trenutno u diplomatskom sukobu sa Kanadom u vezi isporuke otpada između 2013. i 2014. godine. Otpad je sadržao kese, iskorišćene pelene i drugi otpad nastao u domaćinstvima koji je netačno označen kao podložan recikliranju. Kanada je propustila rok za vraćanje smeća 15. maja, pa je Manila povukla ambasadora iz Otave. Održani su protesti ispred kanadske ambasade u Manili na kojoj su protestanti nosili transparente sa natpisima „Kanada: Nosi svoje smeće, odmah“.

Filipinski predsednik Rodrigo Duterte zapretio je da će vratiti otpad u kanadske teritorijalne vode, dok su u Otavi istakli da će transfer biti završen do kraja juna.   

I dok se zvaničnici raspravljaju, okeani pate. Alarmantni izveštaji upozoravaju da je u okeanima sve više plastike. Ako se trend nastavi, do 2050. težina plastike biće veća od težine riba.