Evropska komisija staje na put „greenwashingu“ – nova pravila štite prava potrošača

Potrošači u Evropskoj uniji će imati pravo da znaju očekivani vek trajanja proizvoda, kao i da li se i kako proizvod može popraviti. Ovo je samo deo ažuriranih pravila o zaštiti potrošača koja predlaže Evropska komisija kako bi ojačala položaj potrošača u zelenoj tranziciji.

Ažuriranim pravilima osiguraće se da potrošači pri kupovini proizvoda mogu donositi informisane odluke prihvatljive za životnu sredinu. Novim pravilima će se ojačati zaštita potrošača od nepouzdanih ili lažnih tvrdnji o zaštiti životne sredine i zabraniti manipulativni zeleni marketing i prakse koje dovode potrošače u zabludu o trajnosti proizvoda, navodi se u saopštenju za medije Evropske komisije.

Potrošači se suočavaju sa nepoštenim poslovnim praksama

Evropska komisija ukazuje na istraživanja koja pokazuju da se potrošači suočavaju s nepoštenim poslovnim praksama, koje im aktivno otežavaju donošenje održivih odluka.

Uobičajene su prakse te vrste, npr. rano zastarevanje robe, obmanjujuće tvrdnje o prihvatljivosti proizvoda za okolinu („manipulativni zeleni marketing”) te netransparentne i neverodostojne oznake održivosti i alati za informiranje o održivosti.

Komisija predlaže izmenu Direktive o pravima potrošača kojom bi se trgovci obavezali da potrošačima pružaju informacije o trajnosti i mogućnosti popravke proizvoda.

Trajnost: Potrošači moraju biti obavešteni o garantovanoj trajnosti proizvoda. Ako proizvođač potrošačke robe nudi komercijalno jamstvo trajnosti duže od dve godine, prodavac mora potrošaču pružiti tu informaciju. Kad je reč o proizvodima koji koriste energiju, prodavac mora obavestiti potrošače i u slučaju da proizvođač ne nudi komercijalno jamstvo trajnosti.

Popravke i ažuriranja: Prodavac mora pružiti i relevantne informacije o popravkama, po mogućnosti ocenu mogućnosti popravke ili druge relevantne informacije o popravci koje je proizvođač stavio na raspolaganje, npr. dostupnost rezervnih delova ili priručnik za popravku.

Kad je reč o pametnim uređajima te digitalnom sadržaju i uslugama, potrošač mora biti obavešten i o ažuriranjima softvera koja nudi proizvođač.

Proizvođači i prodavci odlučiće kako najbolje pružati te informacije potrošačima, bilo na ambalaži ili u opisu proizvoda na službenim internetskim stranicama. U svakom slučaju, moraju se pružiti prije kupovine na jasan i razumljiv način.

Zabrana manipulativnog zelenog marketinga i planiranog zastarevanja

Komisija predlaže i nekoliko izmena Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi. Prvo, popis osobina proizvoda o kojima trgovac ne sme zavaravati potrošače proširen je kako bi obuhvatio uticaj na životnu sredinu ili društvo te trajnost i mogućnost popravke.

Potom se dodaju i nove prakse koje se smatraju obmanjujućima na temelju pojedinačne procene, npr. iznošenje tvrdnje o prihvatljivosti za životnu sredinu u vezi s budućom učinkovitošću za životnu sredinu bez jasnih, objektivnih i proverljivih obaveza i ciljeva i bez neovisnog sustava praćenja.

Konačno, Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi izmenjuje se dodavanjem novih praksi na postojeći popis zabranjenih nepoštenih poslovnih praksi, tzv. crnu listu.

Zabranjene nejasne tvrdnje koje se ne mogu dokazati – eko, zeleno, održivo

Nove prakse uključivaće, među ostalim:

– neinformisanje potrošača o postojanju karakteristike robe koja je uvedena kako bi se ograničila njena trajnost, npr. u slučaju softvera koji zaustavlja ili smanjuje funkcionalnost proizvoda nakon određenog vremena;

iznošenje opštih i nejasnih tvrdnji o prihvatljivosti proizvoda za životnu sredinu koje trgovac ne može dokazati. Primeri takvih opštihih tvrdnji o prihvatljivosti za životnu sredinu su „pogodno za životnu sredinu”, „ekološki” ili „zeleno”, koji lažno upućuju na izvrsnu okolišnu učinkovitost ili stvaraju dojam o njoj;

– iznošenje tvrdnji o prihvatljivosti celokupnog proizvoda za životnu sredinu kad se ona zapravo odnosi samo na određeni aspekt proizvoda;

– samoinicijativni prikaz oznake održivosti koja se ne temelji na programu sertifikacije ili je nisu utvrdila javna tela;

– izostavljanje informacija o tome da je funkcionalnost robe ograničena pri upotrebi potrošnog materijala, rezervnih delova ili pribora koje nije pružio izvorni proizvođač.

Cilj je tih izmena trgovcima pružiti pravnu sigurnost, ali i olakšati sprovođenje postupaka povezanih s manipulativnim zelenim marketingom i ranim zastarevanjem proizvoda.

Nadalje, osiguravanjem poštenih tvrdnji o prihvatljivosti za životnu sredinu potrošačima se omogućuje odabir proizvoda koji su zaista bolji za okolinu nego njihovi konkurenti. Time će se podstaći tržišno takmičenje u smeru ekološki održivijih proizvoda i smanjiti negativan uticaj na životnu sredinu.

Potrošači spremni da plate više za dugovečniji proizvod

O predlozima Komisije sada će raspravljati Veće i Evropski parlament. Nakon njihovog donošenja i prenošenja u nacionalno zakonodavstvo potrošači će imati pravo na pravne lekove u slučaju povreda, među ostalim u okviru postupka kolektivne pravne zaštite u skladu s Direktivom o predstavničkim tužbama.

Predložene revizije zakonodavstva EU-a o zaštiti potrošača najavljene su u Novoj strategiji za potrošače i Akcijskom planu za kružno gospodarstvo. Cilj je tih revizija podstaći promene u ponašanju potrošača neophodne za postizanje klimatskih i ekoloških ciljeva u okviru evropskog zelenog plana osiguravanjem da potrošači dobiju bolje informacije o trajnosti i mogućnosti popravke proizvoda te zaštitom potrošača od poslovnih praksi koje im onemogućuju održivu kupovinu.

Pri sastavljanju predloga Komisija se savetovala s više od 12 000 potrošača, kao i s preduzećima, stručnjacima za zaštitu potrošača i nacionalnim telima.

Nemogućnost provere pouzdanosti tvrdnji o ekološkoj prihvatljivosti proizvoda smatrala se najvećom preprekom učestvovanju potrošača u zelenoj tranziciji. Otprilike polovina ispitanika izjavila je da je spremna platiti više za proizvod koji će duže trajati bez potrebe za popravkama.

Sledi Inicijativa Pravo na popravku

Ovaj je predlog deo šireg cilja Evropske komisije da Evropa do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent. To se može ostvariti samo ako potrošači i preduzeća povećaju održivost svoje potrošnje, odnosno proizvodnje.

Predlog će biti dopunjen i drugim inicijativama, uključujući Inicijativu za održive proizvode i predstojeće inicijative o potkrepljivanju tvrdnji o prihvatljivosti proizvoda za okolinu i pravu na popravku.

Predstojeća inicijativa „Pravo na popravku” biće usmerena na podsticanje popravke robe nakon kupovine, a inicijativom o jačanju uloge potrošača u zelenoj tranziciji uvodi se obaveza pružanja informacija o mogućnosti popravke pre kupovine i zaštita od nepoštenih praksi povezanih s ranim zastarevanjem.

Evropska komisija donela je 23. februara 2022. i predlog o dužnoj pažnji za održivo poslovanje, u kojem se utvrđuju jasna i uravnotežena pravila za preduzeća u pogledu poštovanja ljudskih prava i okoline, te održivog i odgovornog ponašanja. Komisija istovremeno podupire preduzeća koja su u zelenoj tranziciji, među ostalim putem dobrovoljnih inicijativa kao što je obavezivanje na održivu potrošnju.