Nije mleko od krava, ali nije ni biljno. Bolje je. Upravo ovo je okosnica kompanije Better Dairy (Bolje mleko) koja na tržište donosi novu kategoriju proizvoda – mleko bez životinjskog porekla.
Kako kažu, ovo mleko, poput tradicionalnog mleka, sadrži mlečne proteine koji daju isti ukus i teksturu. Sličnost sa biljnim proizvodima je da se u proizvodnji ne koriste životinje, pa ga mogu koristiti i vegani.
Better Dairy je kompanija fokusirana na revolucionisanje mlečne industrije. Osnovana 2020. godine u Londonu, kompanija koristi sintetičku biologiju i fermentaciju kvasca za proizvodnju mlečnih proteina i sastojaka koji oponašaju tradicionalnu proizvodnju mleka.
Danas, njihov tim čini više od 25 naučnika, tehnologa i, kako kažu, zaljubljenika u hranu, sa vizijom da stvore svet u kom je mleko održivo, optimalno i pristupačno svima.
– U svetu postoji 270 miliona mlečnih krava. Mi možemo zaustaviti njihove patnje – obećavaju u Better Dairy.
Kako se pravi mleko
Sve počinje sa mlečnim proteinom, poput osteopontina ili kazeina. Tim modifikuje kvasac tako da zna kako da proizvede ciljani protein.
Koristeći preciznu fermentaciju, stvaraju mlečni protein koji je 100% bez životinjskog porekla. Da bi ga proizveli u dovoljnim količinama, koriste velike fermentore od nerđajućeg čelika. I, baš kao kod proizvodnje piva, hrane kvasac vodom i šećerima.
Izoluju protein iz fermentisane smese, zatim ga prečišćavaju i suše kako bi dobili prah koji se koristi u krajnjim formulacijama proizvoda. Rezultat su proteini koji mogu poboljšati formule za odojčad i dodatke ishrani za odrasle, objašnjavaju na sajtu.
– Zašto stati tu? Ne postoje granice za ono što možemo da uradimo sa mlekom. Uskoro stižu i sledeće generacije održivih sireva i jogurta bez životinjskog porekla – navode entuzijasti.
Porast potrošnje mleka od 33% do 2033. godine
Kako objašnjavaju, glad za mlekom i mlečnim proizvodima raste. Očekuje se porast potrošnje od 33% do 2033. godine.
– Precizna fermentacija stvara isti sir kojem ne možemo da odolimo, ali uz manje gasova, manju potrošnju vode i bez okrutnosti u poređenju s tradicionalnom mlečnom industrijom – ističu.
Mlečna industrija, napominju, stvara ekvivalent od preko 2 milijarde tona CO₂ godišnje. Ova kompanija tvrdi da može smanjiti više od 95% tih emisija.
Takođe, korišćenjem precizne fermentacije može se smanjiti potrošnja vode za više od 90%.
