Pravni okvir
Prelazak na cirkularnu ekonomiju zahteva jasne pravne okvire – na nivou EU kroz obavezujuće propise, a na nivou Srbije kroz strateške dokumente i zakonodavstvo koje je u procesu usklađivanja sa evropskim standardima.
Evropska unija
EU je tokom poslednjih godina usvojila niz ključnih propisa koji zajedno čine osnovu regulatornog okvira cirkularne ekonomije. Uredba o ekodizajnu za održive proizvode (ESPR) stupila je na snagu u julu 2024. godine i predstavlja centralni instrument politike EU za ekološki održivije proizvode. Iste godine, usvojena je i Direktiva o pravu na popravku, koja podstiče popravku neispravnih proizvoda u cilju smanjenja troškova za potrošače i otpada.
Nova Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu (PPWR) stupila je na snagu u februaru 2025. godine, usklađujući nacionalne mere i jačajući unutrašnje tržište, posebno u oblasti sekundarnih sirovina, reciklaže i ponovne upotrebe. Uredba o baterijama iz jula 2023. obezbeđuje da baterije koje se plasiraju na tržište EU budu održive i kružne tokom čitavog životnog ciklusa.
Posebno značajan korak je najava Zakona o cirkularnoj ekonomiji EU, čije se usvajanje očekuje 2026. godine. Cilj EU je da do 2030. godine udvostruči stopu kružne upotrebe materijala – sa trenutnih 12,2% na 24%.
Srbija
Srbija je 2025. godine usvojila Program razvoja cirkularne ekonomije za period 2026-2030, koji uz prethodno izrađenu „Mapu puta za cirkularnu ekonomiju“, prvi put strateški definiše okvir za tranziciju ka cirkularnom modelu. Među ciljevima programa nalazi se dostizanje stope kružne upotrebe materijala od 4% do 2027. godine.
Na zakonodavnom planu, Narodna skupština usvojila je novi Zakon o upravljanju otpadom (Sl. glasnik RS, br. 109/2025), koji donosi značajne promene u načinu planiranja, evidencije i postupanja sa otpadom u privredi i institucijama. Zakon sistemski uređuje mere prevencije nastajanja otpada, naročito otpada od hrane, i podstiče ponovnu upotrebu, reciklažu i cirkularnu ekonomiju. Uvedena je i decentralizacija postupka izdavanja dozvola – jedinice lokalne samouprave dobijaju nadležnost za izdavanje dozvola za sakupljanje, transport, skladištenje i tretman neopasnog i inertnog otpada na svojoj teritoriji.
Upravljanje ambalažnim otpadom regulisano je Zakonom o ambalaži i ambalažnom otpadu, koji je na snazi od 2009. godine. Zakonom je uveden sistem produžene odgovornosti proizvođača – privredni subjekti koji na tržište stavljaju proizvode upakovane u ambalažu dužni su da troškove njenog sakupljanja i tretmana ugrade u cenu proizvoda, a naknadu za svaku tonu ambalaže stavljene na tržište uplaćuju u budžet ili je prenose ovlašćenim operaterima sistema. Za period 2025-2029. usvojena je nova Uredba o utvrđivanju plana smanjenja ambalažnog otpada, kojom su postavljeni konkretni ciljevi po vrstama materijala.
Na lokalnom nivou, određeni broj opština već radi na izradi sopstvenih lokalnih planova za cirkularnu ekonomiju, prepoznajući da se deo ključnih promena odvija upravo na nivou zajednice – kroz upravljanje otpadom, javne nabavke i lokalne privredne aktere.
Usklađivanje zakonodavstva Srbije sa EU regulativom u ovoj oblasti deo je procesa evropskih integracija i predstavlja jedan od prioriteta u poglavljima koja se tiču životne sredine i klimatskih promena.
