Svet je izašao iz faze krize vode i ušao u stanje globalnog bankrota vode, navodi se u novom izveštaju koji su objavile Ujedinjene nacije.
Decenijama su naučnici, donosioci odluka i mediji upozoravali na „globalnu krizu vode“, podrazumevajući privremeni šok – nakon kojeg sledi oporavak.
Međutim, ono što se danas pojavljuje u mnogim regionima jeste trajni nedostatak, u kojem se vodni sistemi više ne mogu realno vratiti na svoje istorijske nivoe, upozorava izveštaj.
Nisu svi podjednako ugroženi
Kaveh Madani, direktor Instituta Univerziteta UN za vodu, životnu sredinu i zdravlje, naglasio je da nalazi ne ukazuju na potpuni globalni neuspeh, ali da postoji dovoljan broj „bankrotiranih“ ili gotovo bankrotiranih sistema koji su međusobno povezani trgovinom, migracijama i geopolitičkim zavisnostima, zbog čega je globalni pejzaž rizika suštinski promenjen.
Teret nesrazmerno pada na mala poljoprivredna gazdinstva, autohtone narode, siromašne urbane zajednice, kao i na žene i mlade, dok su koristi od prekomerne upotrebe vode često imali moćniji akteri, navodi UN.
Bankrot ne znači kraj
Izveštaj uvodi pojam „bankrota vode“ kao stanje definisano i nelikvidnošću i nepovratnošću.
Nelikvidnost se odnosi na zahvatanje i zagađivanje vode iznad obnovljivih priliva i bezbednih granica crpljenja.
Nepovratnost se odnosi na štetu nanetu ključnim delovima prirodnog kapitala povezanog s vodom, poput močvara i jezera, zbog koje je obnova sistema na početno stanje neizvodljiva.
Ipak, nije sve izgubljeno. Poredeći upravljanje vodom sa finansijama, Madani je rekao da bankrot ne znači kraj delovanja.
– To je početak strukturisanog plana oporavka: zaustavlja se dalje pogoršanje, štite se osnovne usluge, restrukturiraju se neodrživa potraživanja i ulaže se u obnovu – naveo je on.
Četiri milijarde ljudi suočava se sa ozbiljnom nestašicom vode
Prema studiji, svet ubrzano troši svoje prirodne „štedne račune vode“: više od polovine velikih svetskih jezera beleži pad nivoa još od ranih 1990-ih, dok je oko 35 odsto prirodnih močvara nestalo od 1970. godine, rekao je Madani.
Gotovo tri četvrtine svetske populacije živi u zemljama koje su klasifikovane kao vodno nesigurne ili kritično vodno nesigurne, ističe UN.
Oko četiri milijarde ljudi suočava se sa ozbiljnom nestašicom vode najmanje jedan mesec godišnje, dok se štete od suša procenjuju na oko 307 milijardi dolara godišnje.
– Ako nastavimo da ove neuspehe tretiramo kao privremene ‘krize’ i odgovaramo kratkoročnim rešenjima, samo ćemo produbiti ekološku štetu i podsticati društvene sukobe – upozorio je Madani.
