Petina turski firmi usvojila je prakse smanjenja otpada

Skoro petina turskih firmi usvojila prakse smanjenja i upravljanja otpada, reciklaže. Skoro 35% firmi preduzelo je mere za poboljšanje energetske efikasnosti. Ovo su zaključci izveštaja Svetske banke „Tranzicija Turske ka cirkularnoj ekonomiji u ekosistemu globalnog lanca vrednosti EU“.

Izveštaj analizira tranziciju turskih preduzeća, s posebnim fokusom na industrije tekstila i odeće, kao i automobilske i mašinske industrije, kako bi uskladili svoje poslovanje s principima cirkularne ekonomije (CE).

Naglašava se da promenjeni okvir usmeren ka cirkularnoj ekonomiji u Evropskoj uniji (EU), najvećem izvoznom tržištu Turske, predstavlja značajnu stratešku priliku za jačanje pozicije zemlje na globalnim tržištima i izgradnju otpornosti na ekonomske šokove.

EU čini gotovo 50% turskog izvoza

Kako se navodi, za Tursku, ova tranzicija je i pitanje zaštite životne sredine i ekonomske konkurentnosti u okviru globalne zelene tranzicije, posebno u EU, koja čini gotovo 50% turskog izvoza.

Izveštaj navodi da je u proseku skoro petina turskih firmi usvojila prakse smanjenja i upravljanja otpada, reciklaže. Firme u sektorima odeće i tekstila bile su znatno uspešnije u uvođenju upravljanja otpadom i reciklažom od svojih pandana u sektorima proizvoda od metala i mašina.

Kada je reč o energetskoj efikasnosti, skoro 35% firmi preduzelo je mere za njeno poboljšanje, pri čemu su takve inicijative češće kod većih kompanija.

Generalno, turska industrija ima značajan prostor za unapređenje produktivnosti resursa i smanjenje ugljeničnog otiska, navodi se.

Neophodne inovacije

Ubrzavanje cirkularnosti u turskoj industriji oslanja se na nekoliko ključnih faktora, uključujući robusne digitalne sisteme za praćenje i sledljivost, efikasno upravljanje tokovima resursa i smanjenje otpada.

Autori navode da je kritičan aspekt pristup recikliranim materijalima, što zahteva ili razvoj domaće industrije reciklaže ili obezbeđivanje stranih sirovina.

– Tehnološki napredak, poput mašina koje štede resurse i obuka radne snage, ključni su za smanjenje materijalnog otiska i troškova usvajanja ovih praksi – navodi se u izveštaju.

Dodaje se da inovacije imaju centralnu ulogu, zahtevajući preispitivanje poslovnih modela, razvoj održivih proizvoda i oslanjanje na istraživanje i razvoj za konkurentske prednosti.

Takođe, finansijska podrška iz različitih izvora finansiranja ključna je za omogućavanje prelaska firmi ka cirkularnim praksama.