Najbolji čovekov prijatelj možda je najgori neprijatelj prirode, pokazuje nova studija o psima kao kućnim ljubimcima. Novo istraživanje Univerziteta Kertin o do sada zanemarenom uticaju kućnih pasa na životnu sredinu pokazalo je da psi imaju dalekosežne negativne posledice po divlje životinje, ekosisteme i klimu, prenosi Science Daily.
Dok su ekološke štete koje prouzrokuju mačke već opsežno proučavane, nova studija otkriva da psi, kao najrasprostranjeniji veliki mesožderi na svetu, predstavljaju značajnu i višestruku pretnju za životnu sredinu.
Remete ponašanje drugih životinja
Glavni istraživač, vanredni profesor Bil Bejtman sa Škole za molekularne i životne nauke Univerziteta Kertin, izjavio je da su kućni psi, čak i kada su na povocu, ozbiljno narušavali i direktno ugrožavali divlje životinje, naročito ptice duž obale.
– Pored predatorskog ponašanja poput jurenja divljih životinja, psi ostavljaju mirise, urin i izmet, što može poremetiti ponašanje drugih životinja i dugo nakon što psi odu – rekao je vanredni profesor Bejtman.
Prema njegovim rečima, studije u SAD su pokazale da se životinje poput jelena, lisica i risova povlače ili u potpunosti izbegavaju oblasti u kojima se psi redovno šetaju, čak i kada pasa nema u tom trenutku.
– Pseći izmet takođe doprinosi zagađenju vodotokova i otežava rast biljaka, dok hemikalije koje se koriste za čišćenje i zaštitu pasa od parazita mogu dodati toksična jedinjenja u vodene ekosisteme. Pored toga, industrija hrane za kućne ljubimce, koju pokreće ogromna globalna populacija pasa, ima značajan karbonski otisak i troši velike količine zemljišta i vode – kaže profesor.
Nedostatak svesti među vlasnicima
Bejtman je istakao da rešavanje ovih izazova zahteva pažljivo balansiranje između smanjenja štete po životnu sredinu i očuvanja pozitivne uloge pasa kao kućnih i radnih životinja.
– Psi su izuzetno važni za živote ljudi, pružaju društvo, a neki učestvuju i u očuvanju prirode kao psi tragači. Međutim, ogroman broj kućnih pasa na svetu, u kombinaciji sa neinformisanim ili nemarnim ponašanjem pojedinih vlasnika, izaziva probleme koje više ne možemo ignorisati – poručio je.
Studija takođe osvetljava prepreke ka održivom vlasništvu nad kućnim ljubimcima, otkrivajući da, iako je industrija pseće hrane ključni faktor u nacionalnim planovima za održivost, samo 12 do 16% vlasnika pasa želi da plati više za ekološki prihvatljivu hranu za ljubimce, uglavnom zbog porasta troškova. Uz to, nedostatak svesti među vlasnicima o uticaju pasa na životnu sredinu dodatno pogoršava problem.
Zabrana pasa u osetljivim područjima
– Mnogi vlasnici jednostavno ne znaju koliku štetu njihovi psi mogu naneti životnoj sredini – od uznemiravanja divljih životinja do zagađenja ekosistema. Drugi možda misle da njihova pojedinačna dela ne prave razliku, što vodi ka ‘tragediji zajedničkog dobra’, u kojoj zajednički prostori poput plaža i šuma trpe kumulativnu degradaciju – napomenuo je.
Prema njegovim rečima, restriktivne mere poput zabrane pasa u osetljivim područjima neophodne su za zaštitu ugroženih vrsta, ali nisu potpuna rešenja.
– Pozivamo na zajednički napor vlasnika pasa, organizacija za zaštitu prirode i donosioca odluka kako bi razvili strategije koje usklađuju vlasništvo nad ljubimcima sa brigom o životnoj sredini – zaključio je Bejtman.
