Crna Gora – Ekološka država koja ne može ni smeće da pokupi

Priroda je zaista bila darežljiva prema Crnoj Gori – na tako malom prostoru smestili su se neki od najlepših nacionalnih parkova u regiji, prelepo more, nestvarne planine, čarobna jezera. Priroda je bila darežljiva, ali ljudi joj, izgleda, nisu dorasli.

Dok druge turističke destinacije u regionu i Evropi iznalaze inovativne načine kako bi se borile sa negativnim uticajem povećanog broja posetilaca na životnu sredinu, Crna Gora, utisak je nakon ovogodišnje posete, ne može ni svoje smeće da pokupi. Tako je barem na potezu od Bara do Ulcinja koji „krase“ razbacano smeće oko kontejnera, kao i mini deponije pored puta, tik iznad mora, na plažama.

Ada Bojana

Osim nadležnih službi za sakupljanje otpada, deo odgovornosti snose i posetioci koji na plažama i izletištima iza sebe ostavljaju prazne plastične flaše, iskorišćene maramice, ambalažu od hrane.

Veliki deo otpada završi u Jadranskom moru koje je jedno od najzagađenijih u Evropi, upozorili su pre nekoliko godina naučnici u studiji objavljenoj u časopisu Marine Pollution Bulletin. Poseban problem Jadrana, kako su objasnili, jeste to što se radi o prilično malom, plitkom i poluzatvorenom moru koje je sa Sredozemnim, koje je takođe poluzatvoreno i zagađeno, povezano Otrantskim vratima, širokim samo 80-ak kilometara.

NP Biogradska gora

Svetla tačka u Crnoj Gori je odvajanje otpada u NP Biogradska gora u kom su postavljene zelene kante za mokri otpad (ostaci hrane, baštenski otpad, higijenski proizvodi) i braon kante za suvi otpad (papir, plastiku, staklo, metal, gumu, tekstil).

Ipak, ni dobri primeri ne mogu umanjiti utisak da je Crna Gora ekološka država samo na papiru. Da podsetimo, Deklaracija o ekološkoj državi Crnoj Gori usvojena je na Žabljaku 20. septembra 1991. godine. U deklaraciji je definisano strateško opredeljenje države da usvaja i primenjuje najviše standarde i norme iz oblasti zaštite životne sredine, očuvanja prirode i ekonomskog razvoja na principima ekološki održivog sistema.