Globalno tržište prirodnih vlakana nove generacije beleži snažan rast, a podstaknuto je potražnjom za održivim materijalima i sve strožim regulatornim zahtevima, zaključak je izveštaja „Globalno tržište prirodnih vlakana nove generacije u periodu 2026–2036“ koji je objavio Research and Markets.
Novi izveštaj analizira razvoj vlakana biljnog porekla, nanoceluloze, materijala na bazi micelijuma, regenerisane celuloze i bio-baziranih alternativa koži, svili, vuni, perju i krznu, koje sve češće zamenjuju sintetičke materijale na bazi fosilnih goriva i konvencionalne materijale životinjskog porekla.
Proizvođači iz Azije, potrošači iz Evrope i Severne Amerike
Od 2014. godine, u kompanije koje razvijaju materijale nove generacije uloženo je više od 3 milijarde dolara. Među inovatorima koji su privukli najveći kapital su Spiber, Newlight Technologies, Bolt Threads, MycoWorks, Modern Meadow i Spinnova, navode autori.
Izveštaj otkriva da azijsko-pacifički region prednjači po proizvodnim kapacitetima, naročito Japan u oblasti nanoceluloze i zemlje jugoistočne Azije kada je reč o tradicionalnim biljnim vlaknima.
Evropa i Severna Amerika predstavljaju najveća tržišta potražnje, podstaknuta regulatornim pritiscima i inicijativama brendova u oblasti održivosti.
Među regulatornim merama izdvajaju se evropska Direktiva o korporativnoj održivosti, francuski zakon AGEC, REACH regulativa i predlozi poput Njujorškog zakona o modi, koji od kompanija zahtevaju veću transparentnost u pogledu porekla materijala.
– Istovremeno, sve veća zabrinutost potrošača zbog mikroplastike, emisija CO₂ i dobrobiti životinja povećava interesovanje za ekološki prihvatljive alternative. Veliki brendovi poput Nikea, Adidasa, IKEA-e, BMW-a, Mercedesa, Stelle McCartney, Hermèsa i Volva već integrišu ove materijale u svoje proizvode – ističe se i dodaje da su kompanije poput MycoWorks, Bolt Threads i Ecovative obezbedile partnerstva sa luksuznim modnim kućama.
Primena u auto industriji, modi, ambalaži
Paleta dostupnih materijala je široka – od konoplje, lana, jute i bambusa, do nanoceluloze, kao i micelijumskih materijala koji se sve češće koriste kao zamena za kožu u modnoj industriji, navode istraživači.
Tehnologije bakterijske celuloze i precizne fermentacije omogućavaju proizvodnju svile i kolagena bez upotrebe životinjskih sirovina, dok regenerisana celuloza otvara prostor za cirkularni tekstil, objašnjava se.
Najvažnija tržišta primene su automobilska industrija, ambalaža, moda i građevinarstvo, gde ovi materijali doprinose smanjenju težine proizvoda, zameni plastike i ispunjavanju kriterijuma zelene gradnje.
– Iako izazovi ostaju – pre svega u pogledu cene, skaliranja proizvodnje i standardizacije kvaliteta – rast investicija i snažna podrška regulative ukazuju da će prirodna vlakna nove generacije imati ključnu ulogu u transformaciji globalnih lanaca snabdevanja u narednoj deceniji – zaključak je izveštaja.
