Ekstremni vremenski i klimatski događaji izazvali su u Evropskoj uniji ekonomske gubitke procenjene na oko 920 milijardi evra u periodu od 1980. do 2025. godine.
Više od 270 milijardi evra, odnosno približno 30 odsto ukupne štete, zabeleženo je samo tokom poslednjih pet godina, pokazuju podaci Evropske agencije za životnu sredinu (EEA).
Prema analizi, poslednjih pet godina predstavljaju period sa najvećim ekonomskim gubicima od 1980. godine. Pritom, procene su izražene u cenama iz 2025. godine.
Najveći deo štete, 44 odsto, izazvale su hidrološke nepogode, pre svega poplave. Klimatološki događaji, poput suša, hladnih talasa i mraza, kao i meteorološki događaji, uključujući oluje i udare groma, učestvovali su u ukupnim gubicima sa približno po četvrtinom.
Šumski požari, grad i toplotni talasi zajedno su bili odgovorni za oko pet odsto ukupne ekonomske štete.
Mali broj događaja izaziva najveći deo štete
Podaci pokazuju i da je ekonomska šteta izrazito koncentrisana u relativno malom broju ekstremnih događaja. Pet odsto događaja sa najvećim gubicima uzrokovalo je 63 odsto ukupne štete, dok je samo jedan odsto događaja bilo odgovorno za 31 odsto gubitaka.
Nasuprot tome, 68 odsto događaja, onih sa najmanjom pojedinačnom štetom, učestvovalo je sa svega pet odsto u ukupnim ekonomskim gubicima.
Prosečni godišnji gubici takođe pokazuju rastući trend. U periodu od 1980. do 1989. iznosili su 8,8 milijardi evra godišnje, tokom devedesetih 15,3 milijarde, a u periodu 2000-2009. godine 17,7 milijardi evra.
U narednoj deceniji prosečna godišnja šteta dostigla je 21,2 milijarde evra, dok je za period 2020-2025. iznosila čak 48,2 milijarde evra, uz napomenu da se ovaj poslednji prosek zasniva na šest godina.
Statistička analiza pokazuje da su ekonomski gubici između 2009. i 2025. godine porasli za više od 80 odsto, odnosno prosečno 3,8 odsto godišnje.
Najveći gubici po stanovniku zabeleženi u Sloveniji
Ekonomske posledice klimatskih ekstrema značajno se razlikuju među državama članicama. Nemačka, Italija i Francuska zabeležile su najveće ukupne gubitke, dok su najveći gubici po stanovniku zabeleženi u Sloveniji, Španiji i Luksemburgu.
Kada se posmatra šteta u odnosu na površinu teritorije, na vrhu liste su Slovenija, Belgija i Luksemburg.
Manje od petine gubitaka osigurano
Jedan od značajnih nalaza analize odnosi se na osiguranje imovine. Prema procenama za period 1980-2025, manje od 20 odsto ukupnih ekonomskih gubitaka u EU bilo je osigurano.
Razlike među državama su velike: u Bugarskoj, na Kipru i u Rumuniji osigurano je manje od dva odsto štete, dok je u Danskoj i Luksemburgu taj udeo premašio 60 odsto.
Značajne razlike postoje i u zavisnosti od vrste nepogode. Više od 35 odsto štete izazvane meteorološkim događajima, uključujući grad, bilo je osigurano.
Kod poplava je taj udeo iznosio svega 15 odsto, dok je kod klimatoloških događaja, među kojima su toplotni talasi, šumski požari, suše, hladni talasi i mraz, bio manji od 10 odsto.
Očekuje se nastavak ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja
U EEA upozoravaju da se očekuje dalje intenziviranje ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja, dok prilagođavanje klimatskim promenama ne napreduje istim tempom.
Zbog toga bi ekonomski gubici mogli nastaviti da rastu.
Evropska strategija za prilagođavanje klimatskim promenama iz 2021. godine i Okvir EU za klimatsku otpornost iz 2026. imaju za cilj jačanje otpornosti i pripremljenosti država članica za upravljanje klimatskim rizicima, uz nastojanje da se smanje ukupni finansijski gubici izazvani ekstremnim događajima.
