Svakodnevne zelene navike poput recikliranja, korišćenja višekratne ambalaže, javnog prevoza i održivije ishrane ne smanjuju, niti povećavaju podršku građana širim klimatskim politikama i kolektivnom delovanju, pokazalo je četvorogodišnje istraživanje naučnika sa UNSW Sidnej i Grifit Univerziteta.
Istraživanje je obuhvatilo gotovo 2.800 Australijanaca koji su praćeni od 2021. do 2024. godine.
Naučnici su ispitivali da li povećanje ličnih klimatskih aktivnosti utiče na kasniji nivo političkog angažmana, poput podrške klimatskim politikama, potpisivanja peticija ili učešća na protestima.
Promovisanje reciklaže ne odvlači pažnju od sistemskih reformi
Rezultati nisu pokazali takvu vezu. Ljudi koji su praktikovali više ekoloških navika bili su u proseku politički angažovaniji, ali povećanje lične klimatske akcije nije kasnije dovodilo ni do većeg ni do manjeg angažmana.
Nalazi tako dovode u pitanje tvrdnju da promovisanje reciklaže i drugih individualnih promena ponašanja odvlači pažnju od sistemskih reformi.
Istovremeno, istraživanje ne potvrđuje ni suprotnu pretpostavku – da će zelene životne navike same po sebi građane navesti na veći politički aktivizam.
Pad podrške klimatskim politikama
Istraživanje je, međutim, pokazalo blagi pad podrške klimatskim politikama i kolektivnom delovanju između 2021. i 2024. godine, dok su lične ekološke navike ostale relativno stabilne.
Naučnici kao jedno od mogućih objašnjenja navode rast troškova života, koji može smanjiti vreme, energiju i spremnost ljudi da se politički angažuju.
Autori zaključuju da lične klimatske akcije ne treba posmatrati kao zamenu za promene energetskog sistema, regulaciju industrije i druge strukturne mere – ali ni kao prepreku takvim promenama.
