Kompanije i poslovna udruženja u Evropskoj uniji danas troše više novca na lobiranje nego ikada ranije, pokazuje istraživanje „Lista najvećih korporativnih lobista u EU 2026“ koje su objavile organizacije Corporate Europe Observatory i LobbyControl.
Prema analizi, 173 kompanije i industrijska udruženja sa prijavljenim godišnjim budžetom za lobiranje većim od milion evra zajedno troše najmanje 381,75 miliona evra godišnje na uticanje na politike i odluke institucija EU.
To predstavlja rast od gotovo 50% u odnosu na 2020. godinu, dok je broj registrovanih industrijskih organizacija porastao za skoro 30%.
Najviše lobira tehnološki sektor, sledi energetski
Najveći budžet za lobiranje ima tehnološki sektor, čiji vodeći akteri godišnje izdvajaju oko 73 miliona evra.
Slede energetske kompanije sa 52 miliona evra, dok hemijska industrija i agro-biznis troše oko 46,5 miliona evra godišnje.
Analiza pokazuje da među najuticajnijim sektorima u Briselu dominiraju velike tehnološke kompanije, bankarski i finansijski sektor, energetika, hemijska industrija i agro-biznis, kao i organizacije koje zastupaju interese više privrednih grana.
Autori izveštaja navode da tehnološke kompanije koriste značajne resurse kako bi uticale na regulative koje se odnose na digitalna prava građana, dok energetski sektor, prema njihovim tvrdnjama, koristi geopolitičke krize za promociju fosilnih goriva i tehnologija koje predstavljaju kao održiva rešenja za klimatske izazove.
Istovremeno, najveće hemijske kompanije i njihova udruženja ulažu desetine miliona evra u aktivnosti usmerene na ublažavanje propisa koji regulišu upotrebu hemikalija i pesticida.
Talas deregulacije u EU
Izveštaj ukazuje da rast budžeta za lobiranje prati i sve izraženiji trend deregulacije u Evropskoj uniji.
Evropska komisija je već predstavila deset takozvanih „omnibus“ paketa, kojima se istovremeno menjaju ili pojednostavljuju brojne postojeće regulative.
Među najavljenim inicijativama nalaze se i novi paketi za energetiku, oporezivanje i finansijski sektor, kao i dodatno pojednostavljivanje procedura za izdavanje dozvola za infrastrukturne i industrijske projekte, uključujući rudnike, data centre i hemijska postrojenja.
Autori upozoravaju da bi planirane reforme mogle dodatno povećati uticaj korporativnih interesa na evropske politike u oblastima energetike, klimatskih promena, poljoprivrede, transporta i digitalnih pitanja.
Transparentnost pod znakom pitanja
Istraživanje takođe ukazuje na probleme sa tačnošću podataka u Registru transparentnosti EU. Kako registracija nije pravno obavezujuća, postoji mogućnost i potcenjivanja i precenjivanja stvarnih troškova lobiranja.
Autori smatraju da je stvarni iznos sredstava koja korporacije troše na lobiranje verovatno veći od prijavljenih 381,75 miliona evra godišnje.
Zbog toga pozivaju Evropsku komisiju da ograniči privilegovan pristup industrijskim lobijima, poveća učešće naučne zajednice i organizacija civilnog društva u procesima odlučivanja, kao i da registar lobiranja učini pravno obavezujućim za sve učesnike.
