Uvođenje mera cirkularne ekonomije u proizvodnji cementa i betona moglo bi da smanji emisije gasova sa efektom staklene bašte u EU za čak 52 miliona tona godišnje do 2050. godine, pokazuje nova studija Evropske komisije.
Ovaj sektor trenutno učestvuje sa oko 4% u ukupnim emisijama EU, a promene u njegovom funkcionisanju ocenjuju se kao ključne za uspeh klimatske politike Unije.
Osim ekoloških koristi, mere cirkularne ekonomije mogle bi da unaprede i trgovinski bilans EU za oko 6,1 milijardu evra godišnje, pre svega zahvaljujući smanjenju uvoza sirovina, navodi EK.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da pojedine mere, naročito one koje se odnose na smanjenje upotrebe i ponovnu upotrebu betona, mogu imati i socioekonomske posledice, poput manjeg zapošljavanja i usporavanja rasta u određenim sektorima.
Najvažniji alati cirkularne ekonomije u sektoru cementa i betona
Kao najvažniji alati cirkularne ekonomije u ovom sektoru izdvojeni su:
- zamena klinkera alternativnim vezivima,
- smanjenje potrošnje betona kroz bolji dizajn,
- razvoj naprednih tehnologija reciklaže cementa.
Studija naglašava da je potrebno uvesti sveobuhvatne politike i ekonomske podsticaje, među kojima su finansijska podrška inovativnim tehnologijama, uključivanje novih vrsta cementa u zelene javne nabavke i modernizacija građevinskih standarda.
Ovi nalazi dolaze uoči usvajanja Zakona o cirkularnoj ekonomiji 2026. godine i ukazuju na potrebu da EU mere idu dalje od klasičnog zakonodavstva o otpadu, kako bi se obezbedila otpornost i konkurentnost evropske industrije u narednim decenijama.
