Zakon protiv brze mode u Francuskoj stupa na snagu ove godine

Vest da Francuska usvaja zakon koji će ograničiti brzu modu obradovala je ekološke aktiviste širom sveta prošle godine. Sada je došlo vreme da se vidi kako će to izgledati u praksi.

Zakon koji je predstavljen kao najambiciozniji pokušaj da se reguliše brza moda, predstavljen je u junu prošle godine, a trebalo bi da stupi na snagu ove godine.

Prvenstveno usmeren na kineske platforme Shein i Temu, zakon uvodi eko taksu po proizvodu od 5 eura za artikle sa niskim ocenama trajnosti.

Zakon će obavezati brendove da obezbede jasne informacije o trajnosti proizvoda, mogućnosti reciklaže, ugljeničnom otisku i zemlji porekla, koje će na svim stranicama proizvoda biti prikazane u istoj veličini kao i cena.

Takođe, zabranjuje se reklamiranje brze mode, što se odnosi i na influensere na društvenim mrežama.

Dok ga neki doživljavaju kao revoluciju, drugi ga kritikuju jer štedi evropske predstavnike brze mode koji nisu direktno pogođeni zakonom.

Kazne do 100.000 eura

Zakon uvodi značajne finansijske odredbe, a prihodi će biti usmereni na podršku održivim francuskim modnim kompanijama.

Naknade zasnovane na trajnosti: Povećavaju se sa 5 evra po proizvodu u 2026. godini na 10 evra do 2030. za artikle sa niskim ocenama trajnosti.

Porez na ambalažu: Za pošiljke lakše od 2 kg koje se u Francusku šalju izvan Evropske unije primenjuje se porez u rasponu od 2 do 4 evra.

Kazne za oglašavanje: Nepoštovanje ograničenja u oblasti marketinga može rezultirati novčanim kaznama do 100.000 evra.

Koliko odevnih predmeta bacamo

Prema ekološkoj agenciji Ademe, u Francuskoj se svake sekunde baci 35 odevnih predmeta. Svake godine se na tržište stavi 48 komada odeće po osobi.

Između 2010. i 2023. vrednost oglašavanja brze mode je porasla na skoro milijardu eura.

U svom Brifingu iz 2024. godine o uništavanju vraćenog i neprodatog tekstila u cirkularnoj ekonomiji EU, Evropska agencija za životnu sredinu navodi da se 4 do 9 odsto svih tekstilnih proizvoda plasiranih na tržište EU uništi pre upotrebe, što na godišnjem nivou iznosi između 264.000 i 594.000 tona.

U istom dokumentu se ističe da je stopa povrata odeće kupljene putem interneta posebno visoka, u proseku oko 20 odsto. To je i do tri puta više nego u fizičkim prodavnicama, pri čemu se oko trećine vraćenih proizvoda na kraju uništi.

Iako su podaci o neprodatom tekstilu ograničeni, Brifing iz 2024. sugeriše da oko 21 odsto tekstilnih proizvoda ostaje neprodato, a da se približno petina tih neprodatih artikala uništava.

Kritike zakona – Evropski brendovi pošteđeni

Ipak, nisu svi zadovoljni. Dok se neevropske platforme suočavaju sa punom primenom zakona, veliki evropski brendovi poput Zare i H&M-a izuzeti su od zabrane oglašavanja i najviših ekoloških taksi.

Kritičari, među kojima je i organizacija Friends of the Earth France, tvrde da se time uvode dvostruki standardi.

– Ovo je propuštena prilika – izjavio je menadžer kampanje Pjer Kondamin, upozoravajući da čak 90 odsto tržišta ostaje izvan domašaja najstrožih odredbi zakona.