Proizvođači pića u Ujedinjenom Kraljevstvu neće plaćati naknadu po ambalažnoj jedinici tokom prvih 15 meseci funkcionisanja depozitnog sistema, prema modelu koji je predstavila organizacija Exchange for Change, zadužena za njegovo uspostavljanje.
Depozitni sistem trebalo bi da počne da funkcioniše u oktobru 2027. godine, a proizvođačka naknada biće nula od početka primene do kraja 2028. godine.
Nakon toga, prema trenutno projektovanim iznosima, proizvođači bi plaćali 0,6 penija po limenci od aluminijuma ili čelika i 2,3 penija po PET boci. Predviđene naknade biće ponovo razmotrene i potvrđene u maju 2027. godine, a nakon početka rada sistema preispitivaće se na godišnjem nivou.
Proizvođačke naknade namenjene su pokrivanju troškova funkcionisanja sistema. Exchange for Change navodi da je postepeno uvođenje naknade osmišljeno kako bi kompanije imale više vremena za prilagođavanje, imajući u vidu troškove uvođenja novih bar-kodova, prilagođavanja ambalaže i registracije proizvoda.
Depozit od 20 penija
Istovremeno, trošak sistema neće biti u potpunosti ukinut. Potrošači će od oktobra 2027. godine plaćati depozit od 20 penija za obuhvaćene jednokratne PET, aluminijumske i čelične posude zapremine od 150 mililitara do tri litra. Depozit će biti vraćen prilikom povratka ambalaže.
Predviđene su i naknade trgovcima koji budu prihvatali iskorišćenu ambalažu. Prema modelu Exchange for Change, naknada za ručne povratne punktove iznosiće tri penija po ambalažnoj jedinici, dok će za automatske povratne punktove iznos zavisiti od količine vraćene ambalaže.
Za manje trgovce predviđena je i finansijska podrška za nabavku automata za povrat ambalaže.
Šta obuhvata britanski depozitni sistem
Sistem će obuhvatiti jednokratnu ambalažu za piće od PET plastike, aluminijuma i čelika, dok će detaljna pravila određivati koje ambalažne jedinice ispunjavaju uslove za povrat.
Proizvođači će, između ostalog, morati da registruju proizvode, prijavljuju količine stavljene na tržište i ispune zahteve u vezi sa označavanjem ambalaže.
Uvođenje depozitnog sistema u UK dolazi u trenutku kada se sličan model već primenjuje u nizu evropskih zemalja, dok se u Srbiji o uspostavljanju depozitnog sistema za ambalažu govori i najavljuje već godinama.
UK model tako pokazuje jedan od mogućih načina raspodele troškova sistema – između depozita koji se vraća potrošaču, naknada proizvođača i naknada za trgovce koji učestvuju u prikupljanju ambalaže.
