Lagane i snažne litijum-jonske baterije ključne su za tranziciju ka električnim vozilima, a očekuje se da će globalna potražnja za litijumom znatno porasti u narednih 25 godina.
Nova analiza Univerziteta Kalifornije u Dejvisu, objavljena u časopisu Nature Sustainability, ispituje kako bi nove rudarske aktivnosti i reciklaža baterija mogle zadovoljiti tu rastuću potražnju.
Reciklaža bi, prema zaključcima istraživača, mogla imati značajan uticaj na ublažavanje ograničenja u snabdevanju, prenosi Science Daily.
Potražnja za litijumom porasla za 30% za godinu dana
Litijum je relativno čest mineral i do pre desetak godina potražnja za njim bila je mala i stabilna, sa nekoliko rudnika koji su zadovoljavali svetske potrebe, objasnila je Alisa Kendal, profesorka ekološkog inženjerstva na UC Dejvisu i glavna autorka rada.
Globalna potražnja za litijumom dramatično je porasla. Samo između 2022. i 2023. godine porasla je za 30%, kako sve više ljudi prelazi na električna vozila.
– Vladama je važno da znaju odakle će dolaziti litijum i da li će ga nestati – rekla je ona.
Novi rudarski projekti često nailaze na prepreke
Ranija istraživanja fokusirala su se na procene ukupne potražnje u narednih 30 godina u odnosu na poznate rezerve u zemljištu, rekao je doktorand Pablo Buš, prvi autor rada.
Međutim, otvaranje novog rudnika litijuma može biti investicija vredna milijardu dolara i može potrajati 10 do 15 godina do početka proizvodnje. Novi rudarski projekti često nailaze na prepreke zbog ekoloških regulativa i protivljenja lokalnih zajednica.
– Nije problem samo da li ima dovoljno litijuma, već koliko brzo možemo da ga izvučemo. Svaki prekid u snabdevanju usporiće usvajanje električnih vozila, smanjiće pristup mobilnosti i produžiće upotrebu vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem i njihove emisije ugljen-dioksida – rekao je Buš.
Polovina svetskog litijuma dolazi iz Australije
Postoje tri glavna izvora upotrebljivog litijuma, po redosledu lakoće ekstrakcije: slana voda iz dubokog podzemlja, stene i sedimentne gline. Polovina svetskog litijuma trenutno dolazi iz Australije, gde se uglavnom vadi iz stena.
Delovi Južne Amerike i Sjedinjenih Država imaju podzemne izvore bogate litijumom u geotermalnim zonama i naftnim poljima, dok SAD takođe poseduju gline koje sadrže litijum.
Četvrti izvor litijuma je reciklaža starih baterija. Ipak, ovaj proces je i dalje relativno skup u poređenju sa rudarenjem, kaže Kendal.
Potrebno otvoriti do 85 novih nalazišta do 2050. godine
Buš i Kendal su modelovali kako bi se potreba za otvaranjem novih rudnika litijuma menjala tokom vremena u različitim scenarijima potražnje.
Prognozirali su da bi, u scenariju visoke potražnje, moglo biti potrebno otvoriti do 85 novih nalazišta do 2050. godine. Međutim, uz politike koje bi podstakle tržište na manje baterije i opsežnu globalnu reciklažu, taj broj bi mogao biti drastično smanjen – na svega 15 novih rudnika.
Reciklaža baterija ima nesrazmerno veliki uticaj na tržište, naveli su istraživači.
– Reciklaža je veoma važna iz geopolitičkih i ekoloških razloga. Čak i ako se malim delom zadovolji potražnja reciklažom, to može značajno smanjiti potrebu za novim rudnicima – rekla je Kendal.
Reciklaža će imati najveći uticaj oko 2035. godine
Neki novi rudnici moraju biti otvoreni kako bi se uspostavio tok litijuma koji će kasnije moći da se reciklira, podseća se. U zavisnosti od scenarija potražnje, reciklaža će imati najveći uticaj oko 2035. godine.
Standardi efikasnosti za električne automobile i unapređenja javne mreže punjača, kako bi se smanjio strah od nedovoljnog dometa, mogli bi takođe doprineti smanjenju potražnje za litijumom, jer bi podstakli upotrebu manjih vozila, zaključuju istraživači.
