Klimatske promene menjaju izbor letovanja: sve više turista bira hladnije destinacije
Klimatske promene menjaju izbor letovanja: sve više turista bira hladnije destinacije

Sve veći broj evropskih turista ovog leta bira hladnije destinacije umesto tradicionalnih mediteranskih odredišta, pokazuju podaci turističkih platformi i istraživanja objavljena tokom 2026. godine. Fenomen poznat kao “coolcation” – kovanica od engleskih reči “cool” i “vacation” – opisuje svesnu odluku turista da leto provedu u umerenijoj klimi, umesto na tradicionalno vrelim plažama. Rast pretraga i rezervacija za hladnije destinacije Svetska…

Vlada Srbije usvojila Strategiju zaštite životne sredine do 2033. godine – Razvoj cirkularne ekonomije jedna od ključnih oblasti
Vlada Srbije usvojila Strategiju zaštite životne sredine do 2033. godine – Razvoj cirkularne ekonomije jedna od ključnih oblasti

Vlada Republike Srbije usvojila je na sednici održanoj 30. jula Strategiju zaštite životne sredine – “Zelenu agendu za Srbiju” do 2033. godine. U pitanju je sveobuhvatan strateški dokument koji treba da usmeri dalje unapređenje stanja životne sredine i održivog razvoja i sprovođenje mera za bolji kvalitet života građana, saopštilo je Ministarstvo zaštite životne sredine. Ministarka Sara Pavkov ocenila je usvajanje…

EU od 2030. ukida male kesice kečapa, majoneza i šećera u restoranima
EU od 2030. ukida male kesice kečapa, majoneza i šećera u restoranima

Male jednokratne kesice kečapa, majoneza, šećera, soli i drugih dodataka jelima biće ukinute u restoranima, hotelima i kafićima širom Evropske unije od 1. januara 2030. godine, u okviru novih pravila za smanjenje ambalažnog otpada. Ograničenje je deo nove Uredbe EU o ambalaži i ambalažnom otpadu (PPWR), koja uvodi zabranu određenih formata jednokratne ambalaže kada postoje održivije alternative. Umesto pojedinačnih kesica,…

Svet od danas živi na ekološki dug, Srbija još od maja
Svet od danas živi na ekološki dug, Srbija još od maja

Čovečanstvo je danas, 30. jula, ušlo u ekološki dug – od ovog datuma trošimo više prirodnih resursa nego što Zemlja može da obnovi tokom cele godine. To znači da će se do kraja 2026. godine globalna potrošnja održavati na račun iscrpljivanja prirodnog kapitala, odnosno seče šuma, prekomernog ribolova, degradacije zemljišta i nagomilavanja ugljen-dioksida u atmosferi.  Prema procenama organizacije Global Footprint…

Havaji testiraju asfalt od reciklirane plastike i ribarskih mreža
Havaji testiraju asfalt od reciklirane plastike i ribarskih mreža

Istraživači na Havajima razvijaju novu metodu za iskorišćavanje plastičnog otpada i napuštenih ribarskih mreža – njihovim ugrađivanjem u asfalt za izgradnju puteva. Tim sa Centra za istraživanje morskog otpada pri Univerzitetu Hawaiʻi Pacific, u saradnji sa Ministarstvom saobraćaja Havaja, testirao je asfaltne mešavine koje sadrže reciklirani polietilen iz kućne plastike i odbačenih ribarskih mreža uklonjenih iz okeana. Cilj projekta je…

Većina finansijskih institucija i dalje bez politike protiv krčenja šuma
Većina finansijskih institucija i dalje bez politike protiv krčenja šuma

Finansijski sektor ostvaruje veoma ograničen napredak u borbi protiv krčenja šuma, uprkos sve većim klimatskim i ekonomskim rizicima, pokazuje novi izveštaj organizacije Global Canopy. Prema najnovijim podacima inicijative Forest 500, čak 59% od 150 finansijskih institucija koje su najviše izložene rizicima povezanim sa deforestacijom nema politike koje obuhvataju sedam ključnih sirovina povezanih sa uništavanjem šuma. Među njima su i najveći…