Kakve veze ima donji veš sa zdravljem tla?

Više od 1.000 volontera u Švajcarskoj zakopalo je 2021. godine više od 2.000 pari pamučnog donjeg veša na oko 1.000 lokacija, u okviru istraživanja Univerziteta u Cirihu i švajcarskog istraživačkog centra Agroscope.

Cilj je bio da se kroz brzinu razgradnje pamučnog materijala proceni aktivnost organizama u zemljištu.

Rezultati, objavljeni u časopisu Biljke, Ljudi, Planeta, pokazali su da je način korišćenja zemljišta najvažniji faktor koji određuje brzinu razgradnje, značajniji od većine ispitivanih osobina zemljišta.

Veš se najbrže razgrađivao u privatnim baštama, gde je utvrđena i najveća količina organske materije, dok je aktivnost organizama bila najmanja na travnjacima. Njive i livade bile su između ove dve kategorije.

Istraživači navode da brža razgradnja uglavnom ukazuje na veću biološku aktivnost i dostupnost hranljivih materija, ali da najbrža razgradnja nije nužno poželjna u svakom ekosistemu.

Prekomerna količina hranljivih materija, na primer, može ukazivati na narušavanje prirodne ravnoteže.

Kao mere za podsticanje života u zemljištu istraživači izdvajaju održavanje pokrivenosti zemljišta, dodavanje komposta, raznovrsniji plodored i ograničavanje upotrebe mineralnih đubriva i pesticida.

Predlažu i „indeks donjeg veša“ kao jednostavan način da se javnosti približi značaj zdravlja zemljišta.