Biorazgradiva plastika trenutno čini samo pola procenta od stotina miliona tona plastike

Globalna proizvodnja plastike očekivano će se utrostručiti do 2060. godine. Iako biorazgradiva plastika trenutno čini samo pola procenta od stotina miliona tona plastike koja se godišnje proizvede, sve veća potražnja za alternativama odražava rast svesti potrošača i reakciju kompanija, prenosi Science Daily.

Istraživači iz Brazila, Nemačke i Sjedinjenih Američkih Država predstavili su sveobuhvatan globalni prikaz ekoloških aspekata i trendova u vezi s plastikom za jednokratnu upotrebu u pregledu pod nazivom: „Preispitivanje plastike za jednokratnu upotrebu: Inovacije, politike, svest potrošača i oblikovanje tržišta biorazgradivih plastika u industriji ambalaže“, objavljenom u časopisu Trends in Food Science & Technology.

Tržište biorazgradive ambalaže procenjeno je na oko 105 milijardi dolara

Prema njihovim navodima, ambalaža je najveći segment primene biorazgradivih plastičnih materijala, pokrivajući oko 50% ukupne proizvodnje plastike za jednokratnu upotrebu. Tržište biorazgradive ambalaže procenjeno je na oko 105 milijardi dolara u 2024. godini, sa očekivanim godišnjim rastom od oko 6% do 2029. Takođe, 44% svih patenata za biorazgradive polimere odnosi se na ambalažu.

Godišnje se globalno proizvede oko 474 miliona tona plastike, a trećina toga ide na ambalažu, uključujući proizvode za hranu i piće za jednokratnu upotrebu. Od toga se reciklira samo oko 25%. Proizvodnja plastike, dodaje se u članku, očekuje se da se utrostruči do 2060. godine, uz trend prelaska sa trajne plastike na plastiku za jednokratnu upotrebu.

Pandemija pogoršala upotrebu plastike za jednokratnu upotrebu

Globalna proizvodnja plastike porasla je sa 369 miliona tona u 2016. na 404,5 miliona tona u 2020. godini, delimično zbog povećane upotrebe tokom pandemije COVID-19.

Članak se poziva i na istraživanje iz 2021. koje navodi da je pandemija „pogoršala upotrebu plastike za jednokratnu upotrebu i povećala potražnju za zaštitnom opremom i ambalažom, što je dovelo do rasta plastične industrije i proizvodnje preko 8 miliona tona otpada, najviše u Aziji, Evropi i Americi“.

Povećana je i upotreba ambalaže za hranu usled promene prehrambenih navika i rasta online kupovine.

Ambalaža od kukuruza

Uprkos povećanoj upotrebi plastike za jednokratnu upotrebu, sve više patenata i uspešna istraživanja biorazgradive plastike podstiču industriju da ulaže u tehnologije za masovnu proizvodnju obnovljivih monomera i polimera.

Zein, grupa proteina iz kukuruza, stvara odličan film za pravljenje biorazgradive plastike. Malo je skuplji, ali nadamo se da će uskoro biti dostupan na tržištu – rekla je Sun Ferreira, koautorka studije i vanredna profesorka na Odeljenju za nauku o hrani na Univerzitetu Arkanzas.

Ferreira dodaje da biorazgradiva plastika ima potencijal kao dugoročno rešenje, ali da ne očekuje da će u kratkom roku imati najveći uticaj na smanjenje ukupne upotrebe plastike.

Do 2050. godine više plastike nego ribe u okeanima

Ana Elizabeth Cavalcante Fai, profesorka prehrambenog inženjeringa i koordinatorka Laboratorije za održive prakse na Institutu za ishranu ističe da je plastika transformisala savremeni život od 1950-ih, ali da se često zloupotrebljava u vidu jednokratnih proizvoda.

Većina plastike ikada proizvedene i dalje postoji u nekom obliku. Kada ljudi kažu ‘baci to’, moramo se setiti – ne postoji ‘negde’. Sve ostaje u okviru naše zajedničke životne sredine. Ako se trenutni trendovi nastave, do 2050. godine moglo bi biti više plastike nego ribe u okeanima. Ovo nije samo alarm – ovo je poziv na hitnu akciju – kaže Fai.

Brazil, kaže Fai, ima izuzetan biodiverzitet i veliku bazu agroindustrijskog otpada bogatog polisaharidima (skrob, pektin, lignin). Ti resursi mogu se pretvoriti u biorazgradivu ambalažu za prehrambenu industriju.

Plastika na farmi

Heather Friedrich, direktorka Centra za farme i hranu u Arkanzasu, kaže da se u poljoprivredi koristi mnogo plastike, ali njen tim izbegava plastiku za jednokratnu upotrebu koliko god može.

– U proizvodnji rasada koristimo čvrste plastične posude koje traju i preko 20 godina – kaže Friedrich. Takođe koriste papirne saksije iz Japana, kao i višegodišnje tkanine umesto plastičnih folija za suzbijanje korova.

Ipak, plastika za jednokratnu upotrebu se ponekad ne može izbeći. Za proizvodnju u većem obimu koriste crne plastične folije kao na jagodnjacima, jer pomažu u zagrevanju zemlje i usmeravanju vode do korena biljaka.

Koriste i providne plastike za pokrivanje plastenika (životni vek 4–6 godina), a trake za navodnjavanje pokušavaju da koriste više sezona kako bi smanjili otpad.