Više od 40.000 smrtnih slučajeva u Engleskoj između 1988. i 2025. godine bilo je povezano sa najtoplijim danima, pokazala je nova analiza britanskog Zavoda za nacionalnu statistiku (ONS).
Istovremeno, broj smrtnih slučajeva povezanih sa visokim temperaturama poslednjih godina raste, dok se razlika u odnosu na smrtnost povezanu sa hladnoćom smanjuje, navodi se.
Prema ONS-u, procenjuje se da je 40.063 smrti u Engleskoj između 1988. i 2025. bilo povezano sa najtoplijih 2,5 odsto dana, uz interval pouzdanosti od 27.942 do 51.656 slučajeva.
U Velsu je u istom periodu procenjeno još 2.070 smrtnih slučajeva povezanih sa najtoplijim danima.
Iako je istorijski znatno više smrtnih slučajeva bilo povezano sa ekstremnom hladnoćom, jaz se poslednjih godina smanjuje.
ONS procenjuje da je u Engleskoj tokom istog perioda sa najhladnijim danima bilo povezano 138.944 smrti, odnosno oko 3,5 puta više nego sa najtoplijim danima. U Velsu je procenjeno 10.098 smrtnih slučajeva povezanih sa hladnoćom.
London i stariji najugroženiji
Podaci pokazuju i izražene regionalne razlike. London je imao najveći udeo smrtnih slučajeva povezanih sa najtoplijim temperaturama, ali i najveći udeo onih povezanih sa najhladnijim danima.
ONS navodi da na veću izloženost vrućini u Londonu može uticati i efekat urbanog toplotnog ostrva, dok u analizu nisu uključeni pojedini socioekonomski faktori koji utiču na ranjivost stanovništva.
Posebno su ranjive starije osobe. ONS je utvrdio da ljudi stariji od 65 godina imaju povećanu ranjivost na ekstremne temperature, pri čemu je kod ove starosne grupe statistički značajno veći uticaj najhladnijih temperatura nego kod mlađih od 65 godina.
Kako je sprovedeno istraživanje
Nova analiza zasnovana je na podacima o temperaturama i smrtnosti tokom 38 godina, od 1988. do 2025. godine.
ONS je modelovao odnos između temperature i smrtnosti, uzimajući u obzir i druge faktore koji mogu uticati na rizik, poput zagađenja vazduha.
Najtoplijih 2,5 odsto dana u posmatranom periodu odgovaralo je temperaturama iznad približno 19°C, dok su najhladnijih 2,5 odsto dana činile temperature ispod približno 0°C, uz regionalne i demografske razlike.
ONS naglašava da je reč o modelovanim procenama, odnosno o statističkoj proceni broja smrti koje se mogu pripisati temperaturama, a ne o broju umrlih kojima je vrućina direktno navedena kao uzrok smrti.
