Digitalna platforma za cirkularnu ekonomiju (CE-HUB) pružaće podršku kompanijama kroz poslovne modele, primere dobre prakse i alate, kako bi lakše primenile cirkularni model poslovanja, smanjile ugljenični otisak u proizvodnim procesima i proizvodima i time zadržale konkurentnost na evropskom i međunarodnom tržištu, rečeno je na onlajn konferenciji povodom pokretanja ove platforme, koju su osnovale Privredna komora Srbije, UNDP i Nemačka organizacija…
Prva digitalna platforma za donaciju hrane u Srbiji „Tanjir po tanjir“ počela je sa radom. Zahvaljujući saradnji kompanije Delez Srbija i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) prvi put u našoj zemlji je moguće organizovati proces donacija samo jednim klikom. Time će namirnice doći do onih kojima su potrebne, a istovremeno će se smanjiti otpad od hrane koji u Srbiji…
U jučerašnjem tekstu saznali smo kako je izgledao početak puta Slovenije ka cirkularnoj ekonomiji, sa kojim problemima se suočavaju preduzetnici, kako izgleda najmodernija fabrika za upravljanje otpadom u Sloveniji i zašto Ministarstvo za ekonomski razvoj i tehnologiju smatra da se u ovo pitanje moraju uključiti sva ministarstva. Sagovornici Centra za promociju cirkularne ekonomije danas nam otkrivaju da li će pandemija…
Da li se kompanijama u Srbiji isplati prelazak na cirkularnu ekonomiju, šta u ovoj oblasti najviše frustrira domaće firme, zašto nema zelenih javnih nabavki – samo su neka od pitanja kojima su se bavili panelisti tribine „Zeleni dogovor za cirkularnu ekonomiju“ održane u okviru Mikser festivala 2020. Osvrćući se na Evropski zeleni dogovor usvojen krajem prošle godine, rukovodilac Centra za…
Zamislite da trećinu svoje plate svakog meseca bacite. Ne ide? Pa opet, svake godine, svet baci trećinu proizvedene hrane. Drugim rečima, na deponije nepovratno ode 1 bilion (1.000 milijardi) dolara. Istovremeno, svake večeri, 800 miliona ljudi odlazi u krevet gladno. Svi oni bi mogli da budu nahranjeni kada bi se sačuvala samo četvrtina hrane koja se baci u SAD, Velikoj…
Srbija ima veoma nisku stopu recikliranja otpada, svest o zaštiti životne sredine nije naročito razvijena, ne postoji sistemski pristup, već pojedinačni dobri primeri, ali situacija je ipak bolja nego pre nekoliko godina kada pojmovi cirkularna ekonomija i Srbija nisu mogli da se nađu u istoj rečenici. Ubrzano se radi na stvaranju neophodnog okvira za tranziciju sa linearnog na kružni sistem.…